Blažene Drinske mučenice predstavljaju simbol stradanja ljudi podrinjskog kraja a ujedno su pouka da je ljubav vrednija i plemenitija u odnosu na mržnju te da rat nikome nije ništa dobro donio već samo stradanje i gubitke ljudskih života. Tokom Drugog svjetskog rata Blažene Drinske mučenice,ženeDrinskemučenicesimbolprotestaiborbezavlastituč koje su dijelile hranu i pomagale u liječenju, kako bi sačuvale svoju čast, čistoću i redovničke zavjete, otišle su u smrt. Danas i za predstavnike drugih religija predstavljaju simbol stradanja žene koja je kroz brojne ratove i agresije možda podnijela i najveću žrtvu. Josip Tadić, goraždanski župnik je kazao da je u toku izgradnja crkve Blaženim Drinskim mučenicama te da su uspjeli saliti zvono na kojem piše: „Blažene Drinske mučenice molite za nas“, a dio natpisa „molite za nas“ odnosi se na sve ljude koji su propatili u svim prijašnjim vremenima. Za crkvu Blaženih Drinskih mučenica, župnik Tadić vjeruje da će biti svetište, a blagoslovu temelja u ljeto prošle godine prisustvovali su i predstavnici drugih religija što pokazuje zajednički život religija u gradu na Drini. Blažene Drinske mučenice tokom Drugog svjetskog rata bavile su se humanitarnim radom u samostanu Marijin dom na Palama do momenta kada su ih četnici zarobili i odveli u smrt. Pet sestara Družbe kćeri Božije po cijenu svog života željeli su sačuvati svoju čast i redovničke zavjete. Stanovnici i stanovnice Goražda i Bosne i Hercegovine, ali i katolici iz cijelog svijeta i danas se sjećaju ovog zločina i posjećuju mjesto njihovog stradanja. Drinske mučenice su pomagale ljudima dijeleći hranu i pružajući liječničku pomoć početkom Drugog svjetskog rata (1939-1945). Četnička vojska ih je zarobila u decembru 1941. godine a njihova tragična sudbina odvela ih je na Križni put koji je išao od Pala preko Prače i Hranjena do Goražda. Najstarija sestra Berchmana Leidenix, porijeklom iz Austrije, zbog iznemoglosti nije mogla izdržati put i ostala je u mjestu koje se zove Sjetlina gdje je i umrla. Do današnjeg dana nije pronađeno mjesto gdje je sestra Berchmana ukopana. Ostale četiri sestre, Krizina Bojanc i Antonija Fabjan iz Slovenije te Bernadeta Banja i Jula Ivaniševič iz Hrvatske, su dovedene u austrougarsku vojarnu, današnju osnovnu školu Husein ef. Đozo, gdje su bile zatočene na drugom spratu kasarne. Župnik Tadić je kazao da se vjeruje da su u alkoholiziranom stanju četnici ušli u prostorije gdje su bile zadržane četiri sestre s namjerom da ih siluju ali su one želeći zadržati svoj zavjet čistoće skočile kroz prozor i tako stradale braneći svoju čast, dostojanstvo i redovničke zavjete. „Njihova polomljena tijela su izbodena bajonetima i bačena u rijeku Drinu. Sudbinu sestara su tada proživljavali i ostali sugrađani ovog grada. Mislim da su djevojke, koje su znale šta im se sprema, radije s mosta skakale u Drinu nego da budu obeščašćene“, kazao je Tadić, istaknuvši da je jednako tako bilo veliko stradanje muslimanskog življa, mjesec dana nakon stradanja sestara. Prema riječima Tadića, svi oni koji su bili visočiji od puške su ubijeni i bačeni u rijeku. O tome, kaže Tadić, najbolje svjedoči don Anto Baković koji je rođen u Goraždu. On je bio svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, svjedok stradanja Drinskih mučenica, ali i muslimana na području Goražda. „On nam je ostavio divan trag u svojim knjigama, što je kasnije bila i podloga da se pokrene proces beatifikacije časnih sestara, koje su 24. septembra 2011. godine proglašene blaženima. Proglasio ih je papa Benedikt XVI po svom poslaniku, kardinalu Amatu, koji je tada svečano slavio svetu misu u Zetri i pročitao bulu o proglašenju blaženima“, pojasnio je Tadić. Tadić navodi kako su sestre simbol stradanja ljudi podrinjskog kraja te da je pouka svima nama da je ljubav daleko vrednija i plemenitija nasuprot mržnje. Žrtva sestara, kako ističe je poruka da nijedan rat nikome nije ništa dobro donio, već stradanja i gubitke ljudskih života. Tadić ističe kako se svi ljudi trebaju međusobno uvažavati i poštivati te osjećati i nositi ljubav u sebi i jedni prema drugima. „I kada bismo svi to činili ovaj svijet bi uistinu bio savršen“, navodi Tadić. U ljeto 2021. godine kada je bio blagoslov temelja buduće crkve posvećene Drinskim mučenicama, katoličke vjernike i službenike dočekali su i iskazali podršku gradnji crkve goraždanski muftija Remzija efendija Pitić, imam Dženan efendija Imamović te pravoslavni sveštenik Mihajlo Andrić. „Ljetos kad je bio blagoslov temelja Crkve Blaženih Drinskih mučenica tu je bio jedan mladić iz Hercegovine koji je vidio da dolazi pravoslavni sveštenik koji se pozdravlja s nama katoličkim sveštenicima i sestrama i biskupom s ‘Hvaljen Isus’, a mi njega pozdravljamo s ‘Pomoz Bog’. Mi se grlimo jer smo braća u svešteništvu.