Uloga lokalnih medija za svaku zajednicu je od izuzetnog značaja. Oni bi morali biti spona između lokalne zajednice i javnosti i djelovati kao sredstvo komunikacije između opština ili kantona i građana. Pored ovoga, mediji bi trebali biti i svojevrstan forum na kojem građani mogu izraziti svoja gledišta i stavove o nekim za njih važnim pitanjima. No, da li je to tako u Bosni i Hercegovini, i da li je tako nešto moguće u situaciji u kojoj su ovi mediji izloženi stalnim političko-finansijskim pritiscima? Finansijska zavisnost od lokalnih vlasti i lokalnih političkih finansijskih centara moći predstavljaju glavne prepreke sa kojima se suočavaju lokalni mediji. Sve to, naravno, ima direktan uticaj na njihovu finansijsku održivost. Svaki kanton i svaka opština imaju lokalnu radio ili TV stanicu, koje su dijelom finansirane iz lokalnih budžeta. Pored javnih, u BIH djeluje na stotine privatnih radio i TV stanica na lokalnom nivou. Većina njih je politički i finansijski ovisna ili od vlasti ili od vlasnika velikih kompanija koje ih finansiraju. Pored toga lokalni mediji, prije svega oni javni, često se veoma malo bave lokalnim temama od interesa za zajednicu u kojoj djeluju. “U sarajevskoj regiji (Sarajevo i Istočno Sarajevo) postoje četiri TV stanice koje bi se mogle smatrati lokalnim (TV Vogošća, TVSA, OSM TV i TV Alfa) i pet radio stanica (Radio Vogošća, radio Istočno Sarajevo, Radio ASK, Radio Avaz i Radio BA). Po dvije TV i radio stanice spadaju u javne (TV Vogošća, TVSA, Radio Vogošća, Radio Istočno Sarajevo), dok su ostale stanice u privatnom vlasništvu”, kaže izvršni direktor platforme analiziraj.ba Amer Džihana. On smatra da u današnjim uslovima skoro da i ne postoje lokalni mediji jer se putem kablovskih i internetskih platformi doseg „lokalnih“ medija proširio na područje cijele BiH. “Ipak, unatoč ovoj promjeni, lokalni mediji svojim djelovanjem ipak adresiraju publiku određenog lokalnog područja jer nemaju produkcijskih kapaciteta za pokrivanje većeg područja”, dodaje Džihana. A kako to praktično izgleda, na primjer u Kantonu Sarajevo, možda najbolje govore brojne rasprave kantonalnih skupštinskih zastupnika kako Televizija Sarajevo ne izvještava kako bi trebalo to da radi, tačnije kako bi oni to željeli. Takvi javni istupi lokalnih političara predstavljaju direktno kršenje slobode medija. “Ono što zabrinjava kad je riječ o uticaju na lokalne medije od strane vlasti jeste općenito stav javnih vlasti da uslijed činjenice da izdvajaju određena finansijska sredstva – budžetska, za medije, imaju pravo uticaja na agendu, sadržaj i pristup u izvještavanju tih medija. Drugim riječima očekuju da se izvještava o temama koje oni smatraju važnim i na način uklapanja činjenica u kreiranje njihovog dobrog imidža”, objašnjava profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo. Ona dodaje da imenovanja na rukovodeće funkcije u tim medijima, a koja ovise o bliskosti sa političkim partijama koje su u vlasti ne doprinose kvalitetu lokalnih medija i njihovog izvještavanja. Jedan od slikovitih primjera pod kakvim su političkim uticajem lokalni mediji je i onaj iz predizborne kampanje za lokalne izbore 2008. godine, kada je slučajno ili ne na Televiziji Vogošća objavljeno niz obećanja kandidata za načelnika te opštine, a koji su se ticali organizacije i ulaganja u tu televiziju. Ove podatke kao dio predizbornih obećanja objavio je Istinomjer. I Amer Džihana kaže da nema sumnje u to da postoji snažan utjecaj lokalnih vlasti na medije u lokalnim sredinama koji se finansiraju iz budžeta. “Za razliku od javnih RTV servisa na nacionalnom nivou, kod kojih postoji zakonski okvir koji garantira uredničku nezavisnost te uspostavlja niz mehanizama koji bi ovo načelo trebali osigurati u praksi, kod javnih RTV stanica na lokalnom nivou takvi zaštitni mehanizmi ne postoje. Imenovanje vodećih ljudi lokalnih medija, kao i određivanje budžetskih sredstava, u rukama je lokalnih vlasti, koje onda koriste ove mehanizme da osiguraju poslušnost lokalnih medija”, objašnjava on. Pored očiglednog uplitanja politike u rad i uređivačku politiku lokalnih medija, javni lokalni mediji nisu proaktivni u objavljivanju dokumenata o svom poslovanju, iako im to nalažu entitetski zakoni o javnim preduzećima. Pokazalo je to i jedno od istraživanja koje je objavio Mediacentar Sarajevo. U ovom istraživanju navodi se da entitetski zakoni o javnim preduzećima nalažu da su javna preduzeća – time i javni mediji – dužni informacije o svojoj organizacijskoj strukturi i finansijskom poslovanju učiniti dostupnim javnosti preko web stranice ili na neki drugi način.